Nova pravila za gradnju: što donosi prijedlog pravilnika i koje se mogućnosti mijenjaju?

Pravila o tome što se na građevinskoj parceli može napraviti bez građevinske dozvole mogla bi uskoro biti izmijenjena. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pripremilo je novi pravilnik te ga poslalo u javno savjetovanje.

Riječ je o propisu koji bi trebao zamijeniti pravilnik iz 2017. godine. Njime se pokušava preciznije razgraničiti koje se građevine i zahvati mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali i uvesti dodatni uvjeti za pojedine vrste radova.

Promjene pritom nisu jednosmjerne. U nekim područjima investitorima se otvara više prostora za jednostavnije zahvate, dok se kod drugih uvode stroža pravila.

Više mogućnosti za rekonstrukciju manjih zgrada

Vlasnici obiteljskih kuća i drugih manje složenih objekata mogli bi dobiti jednostavniji put do rekonstrukcije.

Prijedlog obuhvaća stambene zgrade s najviše dvije stambene jedinice i površinom do 400 četvornih metara, kao i poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara. Ako se rekonstrukcijom ne mijenjaju lokacijski uvjeti, za takve zahvate ne bi bila potrebna ni građevinska ni uporabna dozvola.

To ipak ne znači da bi radovi mogli početi bez ikakve dokumentacije. I dalje bi trebalo izraditi glavni projekt, prijaviti početak građenja te osigurati stručni nadzor u dijelu koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije.

Mobilne kućice prvi put dobivaju jasnu poziciju u propisima

Jedna od novosti je i izričito uređivanje mobilnih kućica u kampovima.

Na područjima koja su obuhvaćena lokacijskom dozvolom za kamp predviđeno je postavljanje jednoetažnih pokretnih objekata do 40 četvornih metara površine i 3,5 metara visine. Za pojedinačnu mobilnu kućicu ne bi trebali građevinska dozvola ni glavni projekt.

Važno je, međutim, gdje se kamp nalazi. Ove odredbe ne primjenjuju se na kampove smještene na pomorskom dobru.

Slična iznimka vrijedi i za bazene površine do 100 četvornih metara, koji se prema prijedlogu mogu graditi bez građevinske dozvole, ali ne u kampovima na pomorskom dobru.

Sunčane elektrane ostaju bez građevinske dozvole, ali uz nove uvjete

Kod obnovljivih izvora energije zadržava se mogućnost izgradnje sunčanih i agrosunčanih elektrana snage do 10 MW bez građevinske dozvole.

Ipak, investitori više ne mogu računati samo na činjenicu da za postrojenje nije potrebna dozvola. Projekt mora odgovarati uvjetima određenima lokacijskom dozvolom, a predviđeni postupak usklađuje se s novim Zakonom o prostornom uređenju.

To uključuje idejni projekt i energetsko odobrenje, dok se istodobno ograničava mogućnost postavljanja takvih postrojenja na zaštićenim područjima i vrijednom poljoprivrednom zemljištu.

Energetske obnove više neće imati isti režim kao dosad

Predložene izmjene značajne su i za energetsku obnovu zgrada.

Dosadašnja mogućnost izvođenja šireg raspona zahvata na ovojnici zgrade i tehničkim sustavima bez glavnog projekta za objekte do 600 četvornih metara se sužava. Za opsežnije radove na većim zgradama ubuduće bi bili potrebni glavni projekt i stručni nadzor.

Bez glavnog projekta ostala bi mogućnost zamjene vanjske i unutarnje stolarije te ugradnje sustava grijanja i klimatizacije do 30 kW, i to na zgradama neovisno o njihovoj veličini.

Parkirališta: mogućnost gradnje dodatno se ograničava

Kod parkirališta prijedlog ide u smjeru strožih pravila.

Ako se parkiralište gradi bez građevinske dozvole, morat će se nalaziti na građevnoj čestici postojeće zgrade. Time nestaje dosadašnja mogućnost da se takav zahvat izvede na drugoj parceli pod uvjetom da postoji uređen pristup.

Iz novog pravilnika istodobno se uklanja kategorija rotacijskih parkirališta.

Za pješačke i biciklističke staze vrijedi nešto drugačiji režim. One se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i projekta ako njihovom izgradnjom ne dolazi do promjene tehničkog rješenja javne prometnice.

Jednostavnije rješenje za objekte bez javne kanalizacije

Prijedlog donosi i promjene povezane s odvodnjom.

Za objekte koji nemaju mogućnost priključenja na javnu kanalizacijsku mrežu predviđa se mogućnost ugradnje malih sanitarnih uređaja za odvodnju kapaciteta do 10 ekvivalentnih stanovnika bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Kod cisterni za vodu te vodonepropusnih septičkih i sabirnih jama kapaciteta do 27 kubičnih metara također se predviđa jednostavniji režim, ali samo kada priključenje na javni sustav odvodnje nije moguće.

Nove odredbe za krovove, poljoprivredne objekte i stanove

Promjene nisu ograničene samo na veće građevinske zahvate.

Kod nezavršenih legaliziranih zgrada omogućilo bi se izvođenje krova bez nadozida kada je njegova svrha isključivo zaštita objekta od vremenskih utjecaja. Time se napušta dosadašnje pravilo prema kojem je bio dopušten nadozid visine do 0,6 metara.

Za nadstrešnice namijenjene stoci također se precizira način izvedbe – trebale bi biti bez poda i instalacija.

Kod povezivanja stanova ili drugih posebnih dijelova zgrade naglasak je na tome da se ne smije zadirati u zajedničke dijelove niti mijenjati nosiva konstrukcija objekta.

Uvode se i nova pravila za prometnu i elektroinfrastrukturu

Prijedlog pravilnika širi se i na pojedine infrastrukturne zahvate.

Cestovni separatori prvi se put izrijekom navode među građevinama koje služe sigurnosti cestovnog prometa.

Za fotonaponske module i punionice za električna vozila predviđa se obveza pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda nadležnih javnopravnih tijela na glavni projekt.

Kod željezničke infrastrukture pravila se dodatno razrađuju, a najveća dopuštena površina kućica za unutarnju opremu smanjuje se s dosadašnjih 12 na šest četvornih metara.

Što više neće biti dio pravilnika?

Neke odredbe iz postojećeg pravilnika u novom prijedlogu više se ne pojavljuju.

Među njima su rotacijska parkirališta i skladišta boca ukapljenog naftnog plina. Ipak, za plinske boce ostaje mogućnost postavljanja paleta s ukupnom masom do četiri tone.

Briše se i mogućnost izgradnje parkirališta na zemljištu koje nije građevna čestica postojeće zgrade, čak i kada je takva parcela povezana s uređenim pristupnim putem.

Promjena je i terminološka. Pojam „nužni popravci“ više se ne bi koristio kao posebna kategorija. Umjesto toga, propis razlikuje održavanje i hitne popravke, dok se izvanredno održavanje uređuje kroz zahvate za koje je potreban glavni projekt.

Šest mjeseci za prilagodbu

Investitorima je predviđeno prijelazno razdoblje od pola godine nakon stupanja novog pravilnika na snagu.

To znači da bi oni koji u tom razdoblju započnu radove ili prijave početak građenja mogli svoje projekte završiti prema pravilima koja su vrijedila prema propisu iz 2017. godine.

Važno je pritom naglasiti da je riječ o prijedlogu pravilnika koji se nalazi u javnom savjetovanju. Konačni sadržaj može se promijeniti prije njegova stupanja na snagu.

Za vlasnike nekretnina i investitore najvažnije će stoga biti pratiti konačnu verziju propisa, osobito ako planiraju rekonstrukciju, energetsku obnovu, postavljanje sunčane elektrane ili neki drugi zahvat koji bi prema novim pravilima mogao imati drugačiji režim.